Okupana zubatim listopadskim suncem, Varšava je po deveti puta bila domaćin međunarodnoj izložbi inovacija IWIS 2015. Bilo je to događanje uglavnom posvećeno promicanju tzv. znanstvenih inovacija. Za upućenije to i nije iznenađenje jer je poznato da Poljska i inače (financijski) snažno potiče znanstvene projekte, a ako tome pridodamo i značajno korištenje EU fondova onda nas navedeni pristup i koncepcija izložbe ne čudi. Upravo su EU fondovi provocirali usmjeravanje znanosti prema potrebama tržišta te definirali stratešku odrednicu koja se u Poljskoj, premda nevoljko i teško, ipak provodi. Od 12. Do 14. listopada svjedočili smo uglednoj međunarodnoj smotri inovacija pretežito „više dodane vrijednosti“ koje imaju (ili bi trebale imati) komercijalni potencijal.
Izložbu je organizirala Asocijacija poljskih inovatora i racionalizatora (API&R) u suradnji s Poljskim patentnim uredom i Varšavskim tehnološkim univerzitetom, a dodatni ugled ovoj manifestaciji osiguralo je visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Poljske.
Nemoguće je iz ovog svjedočenja izostaviti dojam koji je na izlagače i posjetitelje ostavljalo i samo mjesto održavanja, ove slobodno se može nazvati "butiqe" izložbe, aula Varšavskog tehnološkog univerziteta osnovanog 1826. godine (za usporedbu, u Zagrebu je 1918. osnovana Visoka tehnička škola koja je 1926. kao Tehnički fakultet ušla u sastav Zagrebačkog sveučilišta) gdje je izložba bila postavljena. Homage je to nekim, proteklim vremenima i definitivno je bila zaslužna za dobru vibraciju u kojoj smo uživali tri dana pod budnim okom biste Marie Sklodowski Curie (inače rođene Varšavljanke, dvostrukog laureata Nobelove nagrade i počasne doktorice Varšavkog tehnološkog univerziteta).
IWIS je svakako najznačnija smotra ove vrste, ne samo u Poljskoj, već u ovom dijelu Europe. Ove godine izloženo je oko 300-tinjak inovacija iz 24 zemlje. Među zemljama izlagačima zapažen nastup ostvarili su i hrvatski inovatori u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Ukupno je UIH predstavio 15, pretežito poduzetničkih, inovacija koje su i nagrađene službenim nagradama kako slijedi:
Sam sam pak ondje obnašao (silom prilika) više dužnosti od kojih valja istaknuti članstvo u Ocjenjivačkom sudu IWIS-a. Kao dugogodišnji član međunarodnih ocjenjivačlih sudova stalno se susrećem s problemom (ne)kompetencije koji je u slučaju IWIS-a doveden do apsurda. Kao što se već da naslutiti, većinu prikazanih inovacija bez zadrške je moguće promatrati i kao doktorske disertacije oko ciljanih tema. Budući da realna ocjena takvih radova zahtjeva visoku razinu ekspertize iz niza znanstvenih područja, trebalo je ocjenjivanju pristupiti na drukčiji način.
„Panika“ je nastala nakon što je žiri, saslušavši znanstvene opise pojedinih projekata, autorima postavio slijedeće pitanje: Zamislite da smo investitori koje zanima isključivo investiranje u profitabilne projekte. Možete li nam objasniti zašto bi trebali uložiti upravo u vaš projekt? Reakcije znanstvenika na ovakav pristup bile su nadasve interesantne i zaslužuju temu u jednoj od mojih budućih kolumni.Bez obzira na tržišni potencijal prikazanih znanstvenih inovacija, sa sigurnošću mogu tvrditi da je najmanje polovica s neslućenim potencijalom, prikladna samo za ozbiljne ulagače s odgovarajućom infrastrukturom i ljudskim resursima, što samo po sebi, na žalost, isključuje male i srednje poduzetnike.
U tom kontekstu Udruga inovatora Hrvatske je nagradila inovaciju pod nazivom „ Innovative PV cells based on oxide layers and nanorods“ grupe autora poljskog Instituta za fiziku. Iza akademski poslovično nerazumljivog naziva krije se nova tehnologija proizvodnje fotonaponskih panela koji su jeftiniji i učinkovitiji, a vrijednost transfera tehnologije je više milijuna eura.
IWIS je bio popraćen i drugim događajima poput radionica o zaštiti industrijskog vlasništva, a na marginama se dosta razgovaralo o mogućnostima proširivanja suradnje Udruge inovatora Hrvatske s nekim drugim institucijama i organizacijama o čemu će u budućnosti još biti riječi.
I za kraj, treba li uopće navoditi da su tijekom održavanja IWISA atmosferu tiho prožimali zvuci bezvreme Chopinove glazbe… A i napuštajući poljsko tlo, zadnja slika koju putnik namjernik nosi sa sobom je ime velikog Frederica Chopina. Chopin je srce (doslovno) ostavio u Varšavi, a ona mu se odužila nazvavši svoju zračnu luku njegovim imenom.
Zoran Barišić, član Izvršnog odbora IFIA-e
English
